Međunarodni dan nestalih osoba 2021.

Plakat 2021

Potpora ministru Tomi Medvedu i Stjepanu Sučiću

Zakon o civilnim stradalnicima priopcenje

Obilježen Međunarodni dan nestalih osoba i Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu

„Trideset godina od početka Domovinskog rata od presudne je važnosti stvaranje svih preduvjeta za rješavanje otvorenih pitanja, a posebno nestalih. A to je dužnost odgovorne i predane države, države koja poštuje svoje žrtve, koja ima osjećaj za humano, moralno i pravedno,“ istaknuo je predsjednik Vlade, poručivši da hrvatska Vlada nikada neće posustati u potrazi za nestalima

Ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog dana nestalih osoba održano je 30. kolovoza u Zagrebu pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja, a uz članove obitelji nestalih hrvatskih branitelja i civila obilježavanju su nazočili predsjednik Vlade Andrej Plenković, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Željko Reiner, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved sa suradnicima, potpredsjednik Hrvatskog sabora Miroslav Škoro, ministar vanjskih i europskih poslova  Gordan Grlić-Radman te ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, saborski zastupnici te predstavnici Crvenog križa i drugi uzvanici.

Tim povodom u organizaciji Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja i Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskoga rata te Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskoga rata održan je prigodan program u Kongresnoj dvorani „Gastro Globus“ u sklopu kojega su se obratili organizatori te potom i najviši uzvanici.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izrazio je poštovanje obiteljima koje već gotovo 30 godina tragaju za svojim najmilijima te istaknuo kako je za Hrvatsku je ovo uistinu bolan dan.

„Dirnut sam vašom snagom vašom snagom, hrabrošću i ustrajnošću. Vaši nestali članovi obitelji, vaše životne sudbine, slike i uspomene koje nosite u srcu i duši, vaša nada, izvor su, poticaj, ali i trajna obaveza hrvatskoj Vladi ni svim institucijama za snažan angažman u pronalaženju svih osoba nestalih u Domovinskom ratu i za rasvjetljavanje svake pojedinačne sudbine,“ kazao je, dodavši kako činjenica da smo se 25 godina nakon završetka rata okupili u ovolikom broju ukazuje na svu težinu i složenost pitanja nestalih.

Istaknuo je dosadašnje napore i postignuća u tom pogledu te posebno zahvalio potpredsjedniku Vlade i ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu i njegovim suradnicima. Podsjetivši da je Vlada u proteklom mandatu unaprijedili statusna prava obitelji nestalih hrvatskih branitelja, najavio je uređenje prava civilnih stradalnika iz Domovinskoga rata kojim će se unaprijediti i prava obitelji nestalih civila.

„Trideset godina od početka Domovinskog rata od presudne je važnosti stvaranje svih preduvjeta za rješavanje otvorenih pitanja, a posebno nestalih. A to je dužnost odgovorne i predane države, države koja poštuje svoje žrtve, koja ima osjećaj za humano, moralno i pravedno,“ istaknuo je predsjednik Vlade, poručivši da hrvatska Vlada nikada neće posustati u potrazi za nestalima, te zaključio: „Učiniti ćemo sve, u suradnji s vama, da dođemo do informacija, da i u ovom mandatu napravimo iskorake za ovaj preostali broj ljudi čiju sudbinu želimo doznati, kako bismo olakšali vama koji živite s tom patnjom zadnjih skoro trideset godina.  Jer je Domovinski rat kamen temeljac suvremene i demokratske Hrvatske, naše slobode i, unatoč svim izazovima, koje nosi ovo današnje vrijeme, ovo je tema koja nikada neće prestati biti prioritet hrvatske Vlade i hrvatskih institucija.“

I potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner istaknuo je kako nikada ne smijemo posustati u traženju dok se ne sazna sudbina i zadnjeg s popisa osoba nestalih u Domovinskom ratu.

Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić izrazio je zahvalnost članovima obitelji što su se ponovno okupili u glavnom gradu Hrvatske, gdje se po treći put obilježava ovaj dan. Prisjetivši se stradanja u Domovinskom ratu kao posljedice velikosrpske agresije, kao i pobjede u obrani i oslobađanju naše domovine, pozvao je na suradnju svih u dostizanju istine i pravde. „Nema mjesta mržnji, oprostiti trebamo, ali zaboraviti nećemo i ne smijemo!“, poručio je, zaključivši kako ćemo i tu bitku zajedno dobiti.

Voditeljica nacionalne službe traaženja Hrvatskog crvenog križa Vesna Krivošić kazala je da Crveni križ svakodnevno radi na otvorenim zahtjevima za traženje jer je još uvijek previše obitelji koje nemaju nikakve informacije o najmilijima.

Predsjednica Saveza Ljiljana Alvir izrazila je zadovoljstvo suradnjom s Vladom i resornim ministarstvom te nadležnim institucijama, kao i nezadovoljstvo politizacijom pitanja nestalih osoba s ciljem manipuliranja i stranačkih obračuna.

Pozvala je državne institucije da pojačaju pritisak na Srbiju i Europsku uniju kako bi pomogli obiteljima u pronalasku svojih najmilijih, a građane koji imaju saznanja o sudbini nestalih da se ohrabre i pomognu u njihovom pronalasku. U ime članova obitelji nestalih branitelja i civila pozvala je sve na konsenzus u rješavanju tog najtežeg humanitarnog pitanja.

U ime Zajednice udruga civilnih stradalnika Domovinskog rata obratila se članica Zajednice Ivana Marinović, koja je u emotivnom govoru istaknula kako su civilne žrtve dugi niz godina bile zanemarene te izrazila uvjerenje da je napokon došlo vrijeme za drugačiji odnos i pristup toj stradalničkoj populaciji. „Rušenje prepreka na tom putu zadaća je svih nas kojima je traganje za istinom primarna zadaća,“ kazala je, zaključivši: „Danas na Međunarodni dan nestalih osoba važno je istaknuti da vjerujemo u sve napore naše države u rješavanju ovog teškog pitanja i nadamo se uspješnijoj i većoj spremnosti na suradnju Republike Srbije. Pitanje je to političke volje, ali i one iskrene ljudske volje za boljom budućnošću.“

Članica Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata Veronika Soldo predstavila je rezultate ankete provedene u sklopu projekta „Djeca rata – nečujni krik“, ukazavši na psihološke i zdravstvene probleme koja imaju mnoga od te „djece rata“ koji su danas odrasli ljudi. Istaknula je kako je proces traženja za obitelji zapravo izrazito stresan te kako sve više roditelja umire ne saznavši istinu o svojoj djeci, poručivši: „Mi mladi moramo nastaviti njihov put. Moramo tražiti istinu, naše nestale članove obitelji.“

Svi su u svojim obraćanjima apelirali na one koji imaju informacije i bilo kakva saznanja o nestalim osobama ili prikrivenim grobnicama da ih podijele s nadležnim tijelima kako bi se rasvijetlila sudbina još 1069 osoba za kojima se traga. U sklopu programa emitirana je i audiovizualna kompilacija izjava članova obitelji nestalih osoba snimljenih za 24sata, medijskog pokrovitelja ovogodišnjeg obilježavanja.

Nakon središnjeg programa održana je i konferencija pod nazivom „Pravo obitelji na istinu – pravo nestalih na identitet“ u sklopu koje je pomoćnik ministra Stjepan Sučić predstavio aktivnosti iz djelokruga rada Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja usmjerene na pronalazak nestalih osoba.

Zaključno se članovima obitelji nestalih hrvatskih branitelja i civila obratio ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, koji je istaknuo kako je rješavanja sudbine nestalih osoba prioritet u radu resornog ministarstva i Vlade.

„U partnerstvu zajedno s vama učinili smo veliki iskorak. Nažalost, ni ja nisam zadovoljan i neću biti dok ne pronađemo i posljednju osobu iz Domovinskog rata. Naša misija i vizija je odgovoran i sustavan pristup rješavanju tog problema,“ istaknuo je, dodavši da je to „prvorazredno humanitarno pitanje s kojim se liježemo i ustajemo i mi koji tom pitanju pristupamo ljudski, a ne trendovski.“

Zatvarajući konferenciju, poručio je da će i nadalje ustrajati u ishođenju informacija i protokola od Republike Srbije kako bi se napokon saznalo gdje su posmrtni ostaci ubijenih, kao i sudbina svih za kojima se traga već gotovo 30 godina.

Povodom Međunarodnog dana nestalih osoba polaganjem vijenca i paljenjem svijeća kod spomenika Glas žrtve – zid boli na Gradskom groblju Mirogoj i kod Kenotafa na Krematoriju počast su odala izaslanstva Predsjednice Republike, Hrvatskog sabora i Vlade zajedno s predstavnicima udruga članova obitelji nestalih hrvatskih branitelja i civila.

Međunarodni dan nestalih osoba u Republici Hrvatskoj obilježava se od 2002. godine, a od ove godine 30. kolovoza proglašen je i spomendanom te je prvi put obilježen i Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu.

Priopćenje SAVEZA UDRUGA OBITELJI ZATOČENIH I NESTALIH HRVATSKIH BRANITELJA

Osvrt na tvrdnje kako je Ministarstvo hrvatskih branitelja ministarstvo koje nikom ne treba

Posljednjih dana u javnom prostoru pojavili su se zanimljivi uradci puni teza, pretpostavki i osvrta poznatih i nepoznatih izvora o Ministarstvu hrvatskih branitelja koje,  „ NIKOME NE TREBA“.   Iako su izvori pomno birani kako bi pogodili cilj, već sami naslovi govore kako je došlo do promašaja. Samo dva slova u naslovima promijenila bi dojam kako neki još uvijek vode kampanju: „MINISTARSTVO KOJE  NEKIMA NE TREBA“ .

Ministarstvo hrvatskih branitelja itekako treba stradalnicima Domovinskog rata, većini hrvatskih branitelja, ali i cjelokupnom društvu koje još uvijek nije u potpunosti zrelo kada je u pitanju odnos prema hrvatskim braniteljima, Domovinskom ratu, žrtvama i odgovornosti za budućnost hrvatskog naroda.

Ministarstvo hrvatskih branitelja je najsloženiji resor s najširom paletom korisnika, problema i zadaća koje obuhvaćaju prošlost, sadašnjost i budućnost: rješavanje  pitanja nestalih osoba, zakonski okvir za civilne žrtve rata,  složena struktura hrvatskih branitelja i egzistencijalnih problema, još uvijek veliki broj suicida, pobol i učestalost malignih bolesti, jačanje kvalitete življenja i zdravstvene skrbi, znanstvena istraživanja, spomen obilježja, kultura sjećanja, kao i mnogi drugi procesi i problemi koje ovaj resor vodi i rješava. Ovaj resor brine o nizu problema koje druge institucije ne mogu riješiti.

Ministarstvo obrane ima sasvim drugačije zadaće, probleme i kao temeljni stup sigurnosti države zahtjeva potpunu posvećenost osobe koja ga vodi, ministra. Spajanjem ovih dvaju ministarstava  jedan resor bi pretrpio veliku štetu, a jasno je koji resor bi to bio. Nekima bi to odgovaralo, a nama je neprihvatljivo.

Nitko se u javnom prostoru nije pozabavio pitanjem kako bi se takav megaresor zvao i pod koji resor bi u tom slučaju potpali nestali branitelji, civili, smrtno stradali branitelji. Nitko se nije sjetio kako nestali i smrtno stradali hrvatski branitelji po definiciji nikako ne mogu biti ratni veterani. Nitko nije htio pretpostaviti kako bi njihovi životi i smrti, njihove obitelji potpali pod ministarstvo koje se bavi socijalnim politikama. Ali bi zato u megaresoru bili objedinjeni vetrani Domovinskog rata, vojnih misija, drugog svjetskog rata i svih vojski koje su djelovale na prostoru Hrvatske, od stoljeća sedmog, kako to davne 2013. godine reče tadašnji ministar branitelja, a današnji kritičar i oponent  iste te funkcije. Da, on je već  u kolovozu 2012. rekao kako je vrijeme za priznavanja staža vojsci RSK, pa ne čudi što želi ukidanje ministarstva kojemu je on za svog mandata za početak ukinuo jednu bitnu riječ u nazivu. Žalio se tada kako kao ministar nema vremena za svoju obitelj, a sada misli da je vrijeme za spajanje dva ministarstva. Začuđujuće je i to što je njegova stranka, u koju je ušao „iz inata“ , u  predizbornoj kampanji ustrajala na stavu kako će zadržati ministarstvo u postojećem obliku, ukoliko pobijedi na izborima . Eto, on je jedan od biranih, ali neobičnih izvora kojima se koriste neki  autori u člancima koji su sve osim objektivan pristup temi.

Navodi se često kako se braniteljske udruge nisu bunile na ideju o spajanju MHB i MORH-a te kako iz braniteljskih udruga pristižu informacije o zahvalama ministru Medvedu tek nakon što je donesena konačna odluka što i nije baš točno.

SUOZNHB je stradalnička udruga koja usko surađuje sa drugim stradalničkim udrugama (roditelji poginulih branitelja, djeca poginulih branitelja, civilne žrtve Domovinskog rata) , ali i s braniteljskim udrugama. Mi smo, kao i znatan broj drugih udruga reagirali na najavu mogućnosti spajanja ova dva resora i pobunili se, ali o tome se nije progovorilo u raznim člancima jer naše udruge nisu bile poželjne kao izvori . Da se o tome progovorilo, da smo pitani imenom i prezimenom,  čitateljima bi bilo jasnije zašto još uvijek nije vrijeme za ukidanje Ministarstva hrvatskih branitelja i koliko vode još treba Dunavom proteći dok se ne riješe pitanja iz prošlosti, posljedice i problemi koji su nasljijeđe Domovinskog rata, velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku

Mi se kao udruga jesmo zahvalilii ministru  Tomi Medvedu,  njegovom pomoćniku Stjepanu Sučiću, i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću na svemu što su činili i čine za ubrzanje rješavanja pitanja nestalih osoba, iako neki koji već odavno ne prate ovaj proces tvrde kako se ne radi ništa. Radi se više nego ikada, ali bi neki željeli da je to drugačije, a neki su podlegli sujeti i osobnim frustracijama.

Uz zahvalu smo istakli i kako cijenimo to što je predsjednik Vlade Andrej Plenković u Tomi Medvedu prepoznao snažnu osobu koja ima iskustvo, ugled i sposobnosti biti na čelu dva resora i nositi odgovornost na MORH kao jedan od bitnih stupova sigurnosti države i za braniteljsku populaciju kao temelj države.

Biti na čelu megaresora, uz  to biti i potpredsjednik Vlade, zamjenik predsjednika stranke, a logikom stvari i ključna osoba za Domovinsku sigurnost, pa tko bi se u ovoj državi pobunio protiv takve pozicije. Neki imenovani i neki neimenovani koji su posljednjih dana jako glasni oko spajanja sigurno ne bi, ali general i ministar Tomo Medved se očito pobunio, i htjeli to priznati ili ne, odbio čast koja do sada nije ponuđena nikom drugom, ne bez razloga. Tomo Medved je dao veliki doprinos stabilnosti Vlade u proteklom mandatu, a to se od njega očekuje i u teškim vremenima koja nas čekaju. To je  ono oko čega nema spora, ali se o tome piše i govori kroz neke druge prizme i kroz stalne pokušaje mućenja poprilično bistre vode.

Obitelji nestalih hrvaskih branitelja znaju dobro što je Tomo Medved učinio za pitanje nestalih osoba i zbog čega su mu zahvalne, ali isto tako znaju da bi malo toga mogao učiniti kao ministar dva izuzetno zahtjevna resora, kao i da nestali i smrtno stradali hrvatski branitelji nebi bili dio tog megaresora. Bez obzira na puno naslijeđenih propusta i pitanja koja su odavno trebala biti riješena , a nisu, bez obzira na razne populiste, bivše, sadašnje i buduće mesije i proroke, i one kojima su žrtve služile kao odskočne daske u razne poželjne svjetove, bez obzira na neke političke konstalacije i kompromise koji nam nisu blisli,   obiteljima nstalih hrvatskih branitelja je vraćeno povjerenje u institucije. U protekle četiri godine Ministarstvo hrvatskih branitelja je provodilo i pokrenulo puno procesa, ali posao nije završen. E to je ono zbog čega smo se mi pobunil protiv megaresorai, to je ono zbog čega ministar Tomo Medved nije prihvatio ponuđenu čast, i to treba jasno reći. Isto tako treba ponoviti kako je politika umijeće mogućeg , barem bi tako trebalo biti.  Sve drugo je sajam taštine,  potreba za oponiranjem i ispunjavanjem neostvarenih želja.

Ljiljana Alvir, predsjednica SUOZNHB

U Zagrebu, 19. Srpnja 2020,

Priopćenje o traženju osoba nestalih u Domovinskom ratu

Apeliramo na pojedince da ovo najteže humanitarno pitanje ne koriste u prizemne i osobne svrhe jer osobe nestale u Domovinskom ratu takav pristup ne zaslužuju, kao ni i članovi njihovih obitelji koji i trideset godina nakon početka Domovinskog rata nemaju mjesto na kojem mogu zapaliti svijeću svojim najmilijima.

S obzirom na objave koje se već dulje vrijeme, a osobito posljednjih dana plasiraju u javnom prostoru vezano uz traženje osoba nestalih u Domovinskom ratu i moguća mjesta masovnih grobnica, kao i tvrdnje kako su istrage obustavljene 2018. godine i kako se ne radi ništa na pronalasku nestalih osoba, zbog istinitog informiranja javnosti, a posebice članova obitelji osoba nestalih u Domovinskom ratu, Ministarstvo hrvatskih branitelja dužno je objaviti ovo priopćenje i ponovno podsjetiti javnost na činjenice i rezultate traganja za nestalima.

Proces traženja hrvatskih branitelja i civila nestalih u Domovinskom ratu ne samo da nije obustavljen, nego je intenziviran u posljednje četiri godini jačanjem i povezivanjem svih dionika ovog složenog procesa, kao i unaprjeđenjem metodologije. Obitelji nestalih hrvatskih branitelja i civilnih žrtava Domovinskog rata su u potpunosti uključene u proces i kontinuirano informirane putem udruga, kao i direktnom pojedinačnom komunikacijom o svim segmentima procesa, svim aktivnostima, rezultatima i preprekama.

Doprinos i podršku u potrazi za osobama nestalim u Domovinskom ratu dali su i mnogi hrvatski branitelji vođeni isključivo željom da se napokon sazna istina o njihovim ratnim prijateljima.

Ministarstvo hrvatskih branitelja, kao i Vlada Republike Hrvatske, su se prema osobama nestalim u Domovinskom ratu i njihovim obiteljima odnosili odgovorno i s pijetetom, bez ikakve zadrške, a ne špekulativno i senzacionalistički. Umjesto stalnih javnih istupa i prezentiranja rada na terenu, mi smo odabrali rad, odgovoran profesionalan pristup i poštivanje iskustva i stavova članova obitelji nestalih u Domovinskom ratu.

Vezano uz najnovije objave kojima pojedini akteri mogu dovesti javnost u zabludu, a koje su zasigurno uznemiravajuće za one koji još tragaju za svojim najmilijima, objavljujemo činjenice:

U oružanoj veliko-srpskoj agresiji na Vukovar 1991. godine, na Veleprometu je izdvojen neutvrđeni broj hrvatskih branitelja i civila.

Dio njih (19 osoba), prema dokumentaciji koju je Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja ishodovala u pregovorima sa srbijanskom Komisijom, pronađen je 7. prosinca 1991. u tri rake – masovne grobnice preko puta pruge kod Veleprometa, te su nakon pregleda na Ciglani privremeno pokopani na Novom groblju u Vukovaru, odakle su njihovi posmrtni ostaci ekshumirani 1998. godine.

U proteklim godinama u potrazi za ostalim hrvatskim braniteljima i civilima koji su zadnji put viđeni na Veleprometu u Vukovaru, u organizaciji Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja proveden je niz aktivnosti. Temeljem prikupljenih saznanja provedeno je terensko istraživanje na osam mikro-lokacija, no probnim iskapanjima posmrtni ostaci pronađeni su na samo jednoj lokaciji (dvije osobe).

Zadnje takvo istraživanje, koje je uz probno iskapanje uključivalo zračno snimanje i pregled geo-radarom, provedeno je 12. prosinca 2017. u dvorištu tvrtke Velepromet. Međutim, nisu pronađeni posmrtni ostaci, kao ni tragovi u tlu koji bi upućivali da su posmrtni ostaci na navedenoj lokaciji bili ukopani. Uz probna iskapanja, provedeni su i izvidi na obližnjim lokacijama zbog pretpostavke da bi se na istima mogli nalaziti posmrtni ostaci osoba izdvojenih na Veleprometu, no bez potvrde.

Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja, u suradnji sa svim nadležnim tijelima Republike Hrvatske, provodi intenzivnu i predanu potragu za preostalim hrvatskim braniteljima i civilima izdvojenim na Veleprometu (prema podacima iz zahtjeva za traženje, najmlađa žrtva izdvojena na Veleprometu, u trenutku nestanka je imala 16 godina).

U razdoblju od listopada 2016. do srpnja 2020. godine učinjeni su dodatni napori kako bi se pridonijelo pronalasku nestalih osoba na ovom području.

Međutim, ključnu prepreku u rješavanju njihovih sudbina predstavlja nedostatak točnih informacija o mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica s posmrtnim ostacima žrtava. Ministarstvo hrvatskih branitelja je od Komisije za nestala lica Vlade Republike Srbije zatražilo dostavu saznanja o mjestima ukopa osoba čiji se nestanak veže uz ratna događanja na području Vukovara.

U posljednje četiri godine, samo na području Grada Vukovara i prigradskih naselja provedena su probna iskapanja na 74 moguća mjesta masovnih i pojedinačnih grobnica u trajanju od 339 radnih dana prilikom čega je obrađeno 409,037.5 m² površine. Najopsežniji radovi na području Vukovara provedeni su pretraživanjem lokacija: „Ovčara“ (140 radnih dana, istraženo 370.251 m²), „Inženjerijski poligon“ (77 radnih dana, istraženo 16.590 m²), „Balenica pašnjak“ (32 radna dana, istraženo 5246 m²).

Nadalje, pretražen je prostor Gradske tržnice u Vukovaru, prostor Veleprometa, lokacija na Priljevu te veći broj lokacija na području Sotina, Trpinje, Negoslavaca, Petrovaca, Borova, Bogdanovaca, Marinaca, Berka, Šarviz dole, kao i Dalja u Osječko-baranjskoj županiji.

Na području Vukovarsko-srijemske županije pronađeni su i ekshumirani posmrtni ostaci 15 osoba, pri čemu ističemo pronalazak masovne grobnice u Marincima, iz koje su 18. siječnja 2020. ekshumirani posmrtni ostaci četvorice hrvatskih branitelja, a u tijeku su probna iskapanja na području Priljeva. Završno su identificirani posmrtni ostaci 13 osoba ekshumiranih s područja Vukovarsko–srijemske županije.

Od 1.869 neriješenih slučajeva nestalih i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa, najveći broj čine osobe s područja Vukovarsko-srijemske županije, njih 525, od kojih je 386 osoba nestalih i nasilno odvedenih s područja Grada Vukovara i prigradskih naselja te u pokušaju proboja iz neprijateljskog obruča u Vukovaru kada im se gubi trag na području Petrovaca , Marinaca i drugih naselja na području Vukovara.

Ministarstvo hrvatskih branitelja, u suradnji s drugim tijelima, svaku informaciju provjerava i na sve dojave reagira te ističemo kako su sve informacije koje smo dobili o Veleprometu istražene. Za sve nedostavljene informacije su odgovorni oni koji su ih čuvali u privatnim bilješkama i na druge načine.

Proces  traženja reguliran je Zakonom o osobama nestalim u Domovinskom ratu, koji je donesen 2019. godine upravo s ciljem što učinkovitijeg rješavanja tog najtežeg humanitarnog pitanja, a s istim ciljem otvorene su ispostave u Vukovaru i Splitu koje su uvelike olakšale razmjenu informacija te unaprijedile komunikaciju Ministarstva s drugim nadležnim tijelima i članovima obitelji.

Apeliramo na pojedince da ovo najteže humanitarno pitanje ne koriste u prizemne i osobne svrhe jer osobe nestale u Domovinskom ratu takav pristup ne zaslužuju, kao ni i članovi njihovih obitelji koji i trideset godina nakon početka Domovinskog rata nemaju mjesto na kojem mogu zapaliti svijeću svojim najmilijima.

NAGRADA – SERIJAL “NESTALI”

Projekt “Nestali” u 24sata započet je objavljivanjem priča i ispovijesti obitelji, prijatelja i suboraca ljudi koji su nestali u Domovinskom rata, ali je izrastao u kampanju koja je na društvenim mrežama, a kasnije i na ulicama hrvatskih gradova, snažno senzibilizirala hrvatsku javnost za već zaboravljene rane onih koji traže svoje najmilije i žele samo jedno – zapaliti svijeću na njihovu grobu.

– Kad smo prije tri godine započinjali s ovim projektom, znali smo da radimo nešto dobro i značajno. Ovo je potvrda, ali i vjetar u leđa da radimo još bolje – rekla je Romana Bilešić, koja je s Danijelom Mikolom objavila dvije knjige “Nestali”.

NAGRADA ZA BREND GODINE

Kampanja „Nestali“ najnagrađivanija je kampanja natjecanja, zahvaljujući čemu je Savez udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja dobio nagradu za brend godine.